U organizaciji Fakulteta za poslovne studije i pravo (FPSP) i Fakulteta za informacione tehnologije i inženjerstvo (FITI), 27. januara 2026. godine, na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, održana je Trinaesta naučna konferencija sa međunarodnim učešćem posvećena stradanju Srba, Jevreja i Roma, kao i očuvanju kulture sećanja.

Konferencija je okupila predstavnike akademske zajednice, institucija i prakse, uz jasnu poruku da se o temi stradanja mora govoriti precizno, argumentovano i dostojanstveno, uz oslanjanje na izvore, dokumentaciju i istraživačke standarde.

Poruke sa otvaranja

U uvodnom delu istaknuta je uloga obrazovanja u negovanju kulture sećanja i jačanju društvene otpornosti na relativizovanje i zaborav. Posebno je naglašeno da je zadatak obrazovnih institucija da grade društvo koje ume da prepozna zlo, odupre se i sačuva mir. Skupu su prisustvovali i predstavnici nadležnih institucija, uključujući Ministarstvo prosvete i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, uz naglasak na važnost tolerancije, suživota i uvažavanja različitosti.

Naučni deo: metodologija, izvori i akademska odgovornost

U naučnom delu razmatrane su teme obrazovanja o Holokaustu, metodologije i integriteta u istraživačkom radu, kao i načini na koje se podaci o žrtvama pojavljuju u literaturi i javnom govoru. Poseban osvrt dat je na primer лogora Zemun, kroz analize izvora, interpretacija i prakse navođenja podataka u publikacijama.

Učešće mladih

Posebnu vrednost programu dali su učenici Srednje škole „Ušće“, koji su pripremili i predstavili svoj doprinos u okviru nastave istorije, a potom imali priliku da čuju naučnu perspektivu i uključe se u razgovor sa učesnicima.

Memorijalni segment: prostor, dokazi i poštovanje žrtava

U završnom delu programa, učesnici su posetili Memorijalni centar „Staro sajmište“ i izložbu posvećenu mestu stradanja, kroz tematsko vođenje i razgovor o značaju razumevanja prostora, dokaza i ljudskih sudbina iza istorijskih činjenica. Konferencija je zatvorena polaganjem venaca i odavanjem pošte kod spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu.

Zaključna poruka skupa bila je da kultura sećanja nije samo pogled unazad, već obaveza prema budućnosti, da prepoznamo opasne obrasce, sačuvamo mir i gradimo društvo koje poštuje dostojanstvo svakog čoveka.